29.05.2018.

Priroda kakvu je čovjek stvorio

Slika na vrhu ove stranice, Rubensove "Mljekarice", podsjeća nas na jednostavnija vremena, kad je čovjek bio u jedinstvu s prirodom. Zemlja, krave, konji, ljudi koji rade na polju i sa životinjama. Takve nam slike padaju na pamet kad razmišljamo o prirodi. No, to nije priroda. To je ljudskom rukom stvoren svijet.

Pokušat ću zorno prikazati na što mislim kroz usporedbu rasprostranjenosti životinjskih vrsta. Fokusirat ću se zasad samo na velike životinje, jer se čovjek s njima najviše bavio. Životinjske vrste nećemo uspoređivati prema broju jedinki, nego prema masi svih jedinki stavljenih na jednu hrpu. Govorimo o živoj vagi ili takozvanoj "mokroj biomasi".

Biomasa je bolje mjerilo raširenosti vrste, jer uzima u obzir i broj jedinki i veličinu prosječne jedinke. Lakše je uzgojiti sto miševa nego jednog slona. Velike životinje jedu više i zauzimaju više prostora. Ono zbog čega se uzgajaju — meso, mlijeko, vuna i slično — isto ovisi o njihovoj masi.

No masu nećemo brojati u milijunima tona, nego ćemo je vizualizirati malim naljepnicama. Uzet ćemo da jedna naša naljepnica predstavlja 25 milijuna tona žive vage. Znači, 25 milijuna tona krava ćemo predstaviti ovakvom naljepnicom:

o-cow

Koliko krava predstavljamo tom jednom naljepnicom? Pa, jedno 35 milijuna odraslih krava. To je puno.

Recimo da kolona toliko krava prolazi pokraj nas kao na vojnom mimohodu. U tri trake Vukovarske avenije bi moglo paralelno hodati možda deset krava.

No hodanje nije dovoljno brzo. Recimo da pokraj nas prolazi ludi stampedo u kojem sve krave jure brzinom Usaina Bolta, deset metara u sekundi. Da trče identičnom brzinom jedna iza druge bez ikakvog razmaka (što je u praksi nemoguće, ali hajde), imali bi rijeku kojom teče pet krava u sekundi. Tutnjanje bi bilo takvo da bi ga vjerojatno čuli sa Sljemena. I koliko bi dugo trajao taj neumorni stampedo prije nego što bi ispred Gradskog poglavarstva prošlo 25 milijuna tona krava?

Odgovor: osamdeset i jedan dan neprestanog stampeda, sedam dana u tjednu, 24 sata na dan.

Da ih želimo negdje fizički poslagati, sve autoceste u Hrvatskoj nam ne bi bile dovoljne. Da popunimo cijelu A1 od Zagreba do Ploča, s obje strane, da ispunimo autoceste do Macelja i do Goričana, od Bosiljeva do Rijeke, od Bregane do Lipovca, od Svilaja do Osijeka, cijeli Istarski ipsilon i sve druge dionice autocesta — sve, od ograde do ograde, od kućica do kućica — još uvijek ne bi bilo dosta, jer smo se tako riješili tek oko trećine krava u našoj jedinici od 25 megatona.

Dakle, naša jedinica težine je stvarno ogromna. Ali dobro će nam doći jer želimo razmišljati samo o velikim količinama.

Domaće životinje

Počnimo s domaćim životinjama. FAO statistike nam kažu kako je 2016. na svijetu bilo oko 60 milijuna konja. Kokoši i druge domaće peradi skoro 25 milijardi. To su velike razlike u broju, ali te životinje su različito teške. Recimo da prosječan konj ima 400 kg, prosječna koka 1 kg, patka 2 kg, guska 4 kg, purica 10 kg. Zaokruživanjem možemo reći kako i jedna i druga kategorija imaju podjednaku biomasu, i to baš oko 25 megatona. Zato ćemo nacrtati jednog konja i jednu koku:

o-horse o-chicken-whole

I ovaca i koza ima oko milijarda. E sad, kolika je težina prosječne koze? Pojma nemam. Koze se međusobno jako razliku po težini, a koji je globalni prosjek nigdje pouzdano ne piše. Recimo da je prosječna težina koze 40 kilograma, što bi bilo za nešto manje od dvije naljepnice. Ovce bi po sličnoj logici imale nešto više od dvije naljepnice, pa podijelimo to ovako:

o-goat o-goat o-sheep o-sheep

Vrijedi spomenuti i životinje koje se primarno koriste za teglenje: magarci, mazge i mule (53 milijuna), te deve (28 milijuna jedinki), zajedno s južnoameričkim životinjama iz iste porodice skupa čine još jednu naljepnicu, pa dodajemo i njih.

o-camel

Sljedeća životinjska vrsta koju ima bitno više su bivoli: skoro 200 milijuna. Ako je svaki težak oko 400 kg to bi bile tri naljepnice:

o-buffalo o-buffalo o-buffalo

Svinja na svijetu ima oko milijarda. Ako pretpostavimo da prosječna svinja ima 100 kilograma (morate računati prosjek i velikih krmača i najmanjih beba), to bi značilo da živućeg svinjskog tkiva na Zemlji ima oko 100 megatona:

o-pig o-pig o-pig o-pig

No, jedna vrsta je očiti pobjednik. Krava ima daleko najviše u biomasi domaćih životinja. Oko milijardu i pol grla stoke različitog uzrasta, koje bi u prosjeku mogle težiti oko pola tone - to je trideset naših jedinica:

o-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cowo-cow

Sve druge domaće životinje, uključujući sisavce ljubimce (najviše mačke i psi) su još jedna naljepnica.

o-cat

Psi su posebno zanimljiv primjer ljudskog utjecaja. Porijeklo vuku od pra-vukova. Od jedne vrste čovjek je napravio stotine "čistokrvnih" pasmina. Neke pasmine, poput buldoga, imaju prevelike glave za svoje rodne kanale, pa se u pravilu rađaju carskim rezom. Imaju i bitno veću vjerojatnost genetskih defekata, što znači i veću ovisnost o veterinaru. Nije samo što smo ih stvorili, nego ih doslovno održavamo na životu.

Divlje životinje

Toliko onda o domaćim životinjama. Što se tiče divljih, ograničit ćemo se samo na kopnene sisavce, jer su oni praktički jedine velike životinje s kojima dijelimo životni prostor. Vidite da je skoro sva biomasa domaćih životinja u kategoriji kopnenih sisavaca: domaća perad čini tek 2-3% te mase.

Što je sve u toj kategoriji? Svašta: lavovi, tigrovi i druge velike mačke, slonovi, nosorozi, vodenkonji, zebre, žirafe, medvjedi, majmuni, vukovi, lisice, jeleni, sobovi, antilope, hijene, koale, klokani, miševi, šišmiši, štakori, vjeverice, dabrovi i svekoliki drugi glodavci, pande, nosorozi, vodenkonji.

Dosad smo od domaćih životinja skupili 45 jedinica mase, ili 44 ako računamo samo sisavce. Koliko ćemo skupiti na divljoj strani?

Svi divlji kopneni sisavci stavljeni na jednu hrpu imaju tek oko jednu jedinicu težine:

o-lion

Samo jednu jedinicu!

Usput, svi morski sisavci (npr. kitovi, dupini, tuljani) imaju isto jednu jedinicu mase:

o-whale

Ljudi

2016. godine na Zemlji je živjelo oko 7,5 milijardi ljudi, od kojih je oko dvije milijarde bilo mlađe od šesnaest. Ako prosječan odrasli čovjek ima 62 kilograma, a dijete oko 30 kg, to bi značilo da ljudi ima za 16 jedinica mase:

o-woman-brown o-girl-brown o-woman-pink o-woman-brown o-girl-yellow o-woman-yellow o-woman-brown o-granma
o-man-brown o-boy-pink o-man-pink o-man-brown o-boy-yellow o-man-pink o-man-black o-granpa

Podijelimo kopnene sisavce po masi ovako:

  • prvo svi ljudi
  • zatim naši ljubimci
  • zatim sve životinje koje smo uzgojili za agrikulturne i industrijske potrebe
  • i na kraju sve ostale

dobit ćemo milenijsku fotografiju našeg globalnog sela:

o-woman-brown o-girl-brown o-woman-pink o-woman-brown o-girl-yellow o-woman-yellow o-woman-brown o-granma
o-man-brown o-boy-pink o-man-pink o-man-brown o-boy-yellow o-man-pink o-man-black o-granpa

o-cat

o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow
o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow
o-cow o-cow o-cow o-goat o-goat o-horse o-camel
o-cow o-cow o-cow o-sheep o-sheep o-pig o-pig
o-cow o-cow o-buffalo o-buffalo o-buffalo o-pig o-pig
o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow o-cow

o-lion

Nije baš neka piramida, zar ne? Divlji sisavci su tek ostatci ostataka koje ljudi nisu još stigli potamaniti. Velika većina životinja je dio ljudskog gospodarstva i domaćinstva.

Web strip XKCD je imao sličnu sliku kopnenih sisavaca, samo što nije bilo jasno otkud mu svi brojevi:

A kako je izgledala prije nego što je čovjek počeo prilagođavati ekosustav svojim potrebama? Procjena je da je divljih sisavaca bilo oko šest jedinica.

o-lion o-lion o-lion o-lion o-lion o-lion

Nisu svi bili lavovi :) To je bila ukupna količina mase svih kopnenih sisavaca, cijela "piramida" biljojeda, mesojeda, svejeda, uključujući i vrste iz kojih su uzgojene današnje krave, svinje itd. Iz ovog se vidi kako ljudi nisu samo tamanili divlje životinje, zadržavajući samo one jedinke koje su im bile korisne. Oni su uzgojili megafaunu u količinama koju svijet ranije nije vidio, dubinski transformirajući naš okoliš. Čovjek je za red veličine povećao biomasu kopnenih sisavaca na Zemlji.

Kontinuirani rast

A taj broj kontinuirano raste. Pogledajte relativan rast u broju jedinki nekih vrsta sisavaca, otkad ga FAO sustavno prati. Danas živi skoro trostruki broj koza, 140% više svinja, 120% više bivola. Jedino konja ima manje nego 1961.

U odnosu na stanje iz 2000. sad nam treba oko šest naljepnica (150 milijuna tona) više, ako pretpostavimo da je prosječna težina životinja ostala ista — a nije. Kako stočarstvo napreduje, tako se uzgajaju sve veće životinje. FAO ima statistike i o prosječnoj težini trupla zaklanih životinja pojedine vrste kroz godine. To bi mogli uzeti kao mjeru porasta prosječne mase jedinke pojedine vrste.

Što se tiče ljudi, od 1961. do 2016. broj ljudi se povećao za 142% (podaci Svjetske banke). Njihova prosječna težina sigurno nije ništa manja: bogati narodi su postali deblji, siromašni narodi su postali bogatiji (i deblji), apsolutan broj ljudi u siromaštvu se smanjio, a i udio djece u ukupnoj populaciji je manji. No, čak i ako pretpostavimo da je prosječan čovjek bio uvijek jednako težak, porast biomase ovih vrsta je rastao strelovito:

Ako zbrojimo taj rast koristeći procijenjene mase životinja iz članka kao težinske faktore, moglo bi zaključiti da se ukupna biomasa ljudi i domaćih životinja narasla za 130% u zadnjih pedesetak godina. I taj rast je bio manje-više linearan:

Prema toj krivulji ispada da naša globalna farma dobiva novu naljepnicu svako dvije-tri godine. Logično, jer broj ljudi još raste, i sve više ljudi želi jesti meso i piti mlijeko.

Naravno, sve te životinje trebaju prostor i hranu. Ali to je već priča za drugi put.

blog comments powered by Disqus